Nastavnici oblikuju obrazovnu reformu u BiH

Uspjeh svake reforme uvjetovan je time koliko će ona podsticajno djelovati na ljude koji su dio tog sistema. Upravo su angažovani pojedinci iz struke od ključnog značaja za utvrđivanje stvarnih prepreka i nalaženje efikasnih rješenja. Tako je Mateo Banović, nastavnik informatike i tehničke kulture u OŠ Bijela, Brčko Distrikt, odlučio više istražiti STEM obrazovni pristup zasnovan na ishodima učenja, te je u februaru 2020. uspješno odbranio magistarski rad na ovu temu.

U radu su predstavljeni rezultati dva istraživanja - jedno u kojem su učestvovali učenici koji su ostvarili rezultate na međunarodnim i državnim takmičenja, a drugo istraživanje je komparacija stavova nastavnika/profesora informatike i tehničke kulture sa stavovima nastavnika/profesora matematike, fizike, hemije, biologije i geografije, a koji bez statistički značajne razlike ukazuju na nedostatke postojećeg obrazovnog sistema.

Sa Banovićem smo razgovarali o njegovoj motivaciji, stavovima i preporukama, a njegove odgvoore pročitajte u nastavku. 

Šta vas je motivisalo da izaberete ovu temu za vaš magistarski rad?

Najveća motivacija jeste mogućnost obrazovne reforme koja bi omogućila izučavanje predmeta Informatika i Tehnička kultura na način da nastava prati najnovije trendove u tim oblastima i veću stvarnu korelaciju sa drugim predmetnim oblastima, sve u smjeru usvajanja funkcionalnog znanja i vještina. ENABLE BiH projekt STEM obrazovni pristup uvodi kurikularno gdje se pored usmjerenja nastavnog procesa na učenika, težnjama ka usvajanju kompetencija i njihovoj osposobljenosti za vrijeme u kojem žive i profesije budućnosti, nastavnicima i profesorima pruža mogućnost da prate najnovije trendove u svojim stručnim oblastima, ugrađujući ih u nastavni proces, što je veoma važno za pomenute predmete jer su promjene na tom području intenzivne, svakodnevne, a da bi se njima moglo baviti mora ih se pratiti.

Prema vašem istraživanju i iskustvima, kako biste opisali današnji sistem obrazovanja u BiH?

Obrazovni sistem u BiH je na neki način zaleđen u vremenu. Mnogo stvari je ostalo isto kao u prethodnom uređenju čiji principi nisu zasnovani na osposobljenosti, poduzetnosti, borbi sa konkurencijom, da budem precizniji. Na mnogo mjesta se sve završava na teoriji koja ne predviđa funkcionalno znanje primjenjivo u praksi. Istraživanja koja sam radio u završnom magistarskom radu na neki način detektuju nedostatke postojećeg obrazovnog sistema i daju smjernice na koji način bi ih STEM obrazovni pristup zasnovan na ishodima učenja, uz naravno potrebnu adaptaciju i prilagodbu, mogao rješavati svojom provedbom.

Da li postojeći sistem sprema djecu za tržište rada u njihovoj budućnosti?

Već sam napomenuo da u IT industriji, uopće u tehnici, napredak je do te mjere intenzivan i raširen da je teško sve i ispratiti. Taj napredak uvjetuje i pojavu novih profesija koje se pojavljuju kao njegova posljedica. Sve to nas upućuje da obrazovanje mora biti jezgrovito, usmjereno na ključne principe. Suvremen čovjek mora biti spreman na stalne promjene, usvajati modele kako se najlakše adaptirati na njih, uz neizostavnu potrebu cjeloživotnog učenja. Postojeći obrazovni sistem često ne profilira mlade ljude koje se mogu snaći u ovom vremenu, o budućnosti da ne govorimo.

Šta za vas znači termin „ekonomija zasnovana na znanju“?

Znanje je najveći i najdragocjeniji resurs. Jedini resurs koji se dijeljenjem uvećava. Temeljiti ekonomiju na znanju na neki način je garancija neovisnosti svakog društva, jer svi drugi resursi su ograničeni, manje ili više dostupni i često za sobom nose i određene negativne efekte.

Kako je na vaš rad uticao projekat ENABLE BiH?

ENABLE BiH projekt je bio najveći pokretač za izbor teme. Intenzivno sam uključen u njegovu realizaciju gdje iz prve ruke vidim njegove mogućnosti ali i neminovne otpore koji se moraju pojavljivati jer su prirodna posljedica i neizostavni dio svake obrazovne reforme. Jedna nova obrazovna paradigma koja pravi veliki zaokret sa sadržajno baziranog obrazovnog sistema, na STEM pristup zasnovan na ishodima učenja je obimna, reformno zahtjevna i upravo postupan prelazak baziran na iskustvima iz model škola gdje se na osnovu iskustva detektuju nedostaci, za njih traže rješenja, pogodniji modeli za realnu primjenu.

Kako ćete vaše stečeno znanje i iskustva upotrijebiti u budućnosti?

Najbolje se osjećam na nekom oprobanom iskustvenom terenu. Tako da je istraživački rad u najvećoj mjeri iskustven, a samim tim bavi se realnim poteškoćama i problemima. Ova oblast nudi ogroman prostor za rad, gdje mene najviše zanimaju lokalni faktori, mentalitet podneblja, prilagodba modela navikama i osobinama našeg čovjeka. Tako da će sigurno i moj angažman u budućnosti biti usmjeren ka realnim provedbenim poteškoćama. Uspjeh svake reforme uvjetovan je time koliko će ona pobudno djelovati na ljude koji su dio tog sistema. Upravo istraživački radovi, knjige, udžbenici i sl. kreirani od strane angažiranih pojedinaca koji su dio tog sistema, a nastali na osnovu pobude za promjenama koja je u ovom primjeru došla provedbom ENABLE BiH i sličnih projekata ukazuju na one realne stvarne provedbene poteškoće i nude moguća rješenja.

---

Banović je aktivno učestvovao u stručnim edukacijama održanim u sklopu realizacije projekta Unapređenje osnovnog učenja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini (ENABLE BiH), koji podržava USAID BiH. Takođe je kordinator projektnih aktivnosti u Gimnaziji Vaso Pelagić Brčko, koja je jedna od 12 osnovnih i srednjih škola u BiH u kojima je opremljen moderni STEM kabinet kroz projekat. Predaje informatiku i tehničku kulturu u OŠ Bijela, Brčko Distrikt, koja je u novembru 2019. godine na STEM sajmu organizovanom u sklopu ENABLE BiH projekta osvojila 2. mjesto za predstavljeni STEM projekat.