Brzom reakcijom aktera USAID-ovog ENABLE BiH projekta, u osnovnim i srednjim školama, te na fakultetima u BiH svakodnevno se proizvodi zaštitna oprema za borbu protiv korona virusa
Dok su učionice prazne zbog prijetnje širenja korona virusa (COVID-19), profesori i nastavnici iz Bosne i Hercegovine (BiH) udružili su napore kako bi pružili potrebnu pomoć osoblju koje direktno radi sa ugroženima, i to proizvodnjom zaštitnih vizira za lice koji štite od kapljica u zraku kojima se prenosi zaraza.
Inspirisani aktivnostima tehničara iz drugih zemalja i koristeći opremu doniranu od strane Američke agencije za međunarodni razvoj u BiH (USAID BiH) kroz projekat Unapređenje osnovnog učenja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini (ENABLE BiH), mobilisali su školske 3D printere kako bi napravili i besplatno podijelili prijeko potrebne zaštitne vizire za lica za medicinsko osoblje, civilnu zaštitu i druge institucije koje direktno rade na odgovoru na vanrednu situaciju.
ENABLE BiH tim koordinisao je napore svih uključenih strana i stručnjaka širom zemlje kako bi optimizovali 3D printere u borbi protiv širenja korona virusa.
Brza reakcija zahvaljujući ranijim iskustvima i znanju
Nastavnika informatike Nijada Salihovića, STEM koordinatora za nastavu pri ENABLE BiH projektu, zatvaranje škola zbog globalne pandemije u BiH zateklo je u Gimnaziji Banjaluka, gdje je radio obuku za nastavno osoblje iz oblasti Arduina, 3D štampe i Google učionice. Po povratku u svoju matičnu školu, Devetu osnovnu školu Maoča, Brčko Distrikt, odmah za kolege iz škole organizuje radionicu na temu online nastave, a kako sa svojim učenicima već pet godina radi po metodologiji „obrnute učionice“ (eng. Flipped classroom), svi učenici njegove škole već su registrovani na online platformi.
Pod dojmom novonastale situacije, nastavnik Nijad se informiše o korona virusu i razmišlja o tome kako on može doprinijeti smanjenju posljedica.
„Morao sam nešto preduzeti, ne mogu samo sjediti skrštenih ruku. Iz onoga što sam vidio shvatio sam da bi najveći problem bio ako bi se neko od medicinskih radnika zarazio. Odlučio sam da ću dizajnirati vizir za medicinare i predložiti upravi škole da angažujemo 3D štampač koji smo dobili od ENABLE BiH projekta za izradu vizira. Dizajn sam uradio u Tinkercadu i objavio pod „javno“, ako se nekome dopadne, može ga slobodno koristi. Krenuo sam sa štampom i prva isporuka od 10 vizira je upućena Bolnici Brčko,“ objašnjava Nijad.
Kako je Banjaluka postala jedno od žarišta epidemije, nastavnik Nijad šalje na Google učionicu banjalučke Gimnazije dizajn koji je uradio da i oni počnu sa proizvodnjom. Iz Gimnazije odgovaraju brzo i već prvi dan su odštampali tri vizira.
Do trenutka zaključivanja ovog teksta, 10. aprila, Deveta osnovna škola Maoča isporučila je preko 75 vizira. Ova škola neće tu stati, nastavnica hemije proširila je projekat na izradu sredstava za dezinfekciju. Još jedna ideja je da pomoću Arduina naprave beskontaktni dozator za dezinfekciju ruku. U međuvremenu, poboljšani dizajn vizira na Tinkercadu je preuzelo 28 ljudi iz raznih krajeva svijeta.
Neočekivano testiranje tek stečenih vještina
Banjalučka Gimnazija je obuku za rad na 3D štampaču prošla tek 10, marta ove godine, a spletom okolnosti, vrlo brzo su bili u prilici da novostečeno znanje upotrijebe u praksi, za opšte dobro. Akciju su pokrenula četiri profesora iz Gimnazije, a pridružio im se i jedan učenik koji ima 3D štampač kod kuće, pa vizire pravi u svom domu. Isporuka prvih 10 vizira otišla je na adresu Centra“Zaštiti me“, vaspitno-obrazovne ustanove za djecu sa poteškoćama u razvoju.
Profesorica Tamara Jagodić kaže nam da je rad na ovim vizirima posljedica nevjerovatnih okolnosti, jer su profesori 10. marta prošli obuku za rad na 3D printeru, a isti dan im je stigla i vijest da se škola zatvara.
„Uspjeli smo naučiti dovoljno da, uz pomoć kolega koji imaju iskustva, stavimo printer u rad. Veliku pomoć pružio nam je naš trener Nijad Salihović iz Brčkog, kao i kolege sa Prirodno-matematičkog fakulteta. Pomogli su nam oko izrade samog modela, tako da smo sada došli do kapaciteta od 4 maske dnevno,“ kaže profesorica Tamara Jagodić, dodajući: „Nadamo se da će naš kapacitet biti 20 do 30 maski dnevno. Nakon banjalučkih zdravstvenih ustanova, provjerićemo kakvo je stanje u drugim gradovima i radićemo u skladu sa našim mogućnostima“.
Ona kaže da nastavnici i profesori u okolnostima u kojima rade gotovo da i nemaju slobodnog vremena, jer su đacima na raspolaganju skoro 24 časa.
„Tokom dana smo im na raspolaganju za njihove zadaće i pitanja, a tokom noći pregledamo njihove zadaće, pišemo izvještaje, planove, pripremamo časove. Nespremni smo došli u ovu situaciju, ali smo se morali prilagoditi u kratkom periodu i spremi dočekati sva pitanja naših đaka. Zbog toga je vremena malo. Uz pomoć ostalih radnika koji dežuraju, uspjeli smo doći do dogovora da mi pokrećemo mašine, da sklopimo maske, pa da se možemo vratiti našim obavezama oko nastave na daljinu“, ističe profesorica Tamara.
Škole uključene u ENABLE BiH projekat daju svoj doprinos
I Deveta osnovna škola Maoča i Gimnazija Banjaluka među 12 su STEM model škola čije je nastavno osoblje imalo priliku učestvovati u specijalističkim obukama kroz USAID-ov ENABLE BiH projekat, te u kojima su opremljeni moderni STEM kabineti, uključujući 3D štampače.
Proizvodnji zaštitnih vizira u međuvremenu su se priključile i STEM model škole Osnovna škola Vasa Čubrilović iz Gradiške i Osnovna škola Zalik iz Mostara, dok su Osnovna škola Amer Ćenanović Ilidža, Treća gimnazija Sarajevo, Gimnazija Vaso Pelagić iz Brčkog, Osnovna škola Petra Bakule Mostar, Gimnazija Filip Višnjić iz Bijeljine, Osnovna škola Sveti Sava iz Doboja i Osnovna škola Petar Petrović Njegoš iz Istočne Ilidže svoje 3D štampače ustupili najbližim visokoškolskim ustanovama koje su napravile svoje farme 3D štampača i proizvode veće količine vizira svakodnevno.
Asistenti na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci inicirali proizvodnju
Stručnjaci sa Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci svakodnevno rade na proizvodnji zaštitnih vizira pomoću 3D štampača.
Ova inicijativa, koju su započeli mladi asistenti sa Katedre za računarstvo i informatiku, podržana je i od strane resornog Ministarstva za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo. Nakon izrade prototipa i početnog testiranja, krenulo se u serijsku proizvodnju, u koju je sada uključeno još desetak zaposlenih laboranata, asistenata i profesora. Proizvodnja se odvija u STEM laboratoriji PMF-a, koja je otvorena u okviru USAID-ovog ENABLE BiH projekta. U pogonu je trenutno pet 3D štampača, jedan je vlasništvo PMF-a, dok je preostalih četiri stiglo iz STEM model škola.
„Trenutno se proizvodi 14 vizira dnevno, a plan je da se u narednom periodu proizvodnja dodatno proširi povećanjem kapaciteta i optimizovanjem proizvodnje. Do sada je isporučeno oko 30 vizira Univerzitetsko-kliničkom centru Republike Srpske, a pošiljka od 12 vizira je otišla za Doboj. Nekoliko vizira je dodijeljeno zdravstvenim radnicima koji su angažovani u radu sa pacijentima u novoformiranom smještaju za lica pozitivna na Korona virus u Studentskom domu, kao i Udruženju pedijatara,“ ističe šef Katedre za računarstvo i informatiku, prof. dr Dragan Matić.
Uloga poslovnog sektora
Desetine inžinjerskih firmi takođe su se uključile u proizvodnju zaštitne opreme za osobe i institucije koje direktno rade sa ugroženima. Među njima je i Intera tehnološki park iz Mostara, takođe jedan od partnera ENABLE BiH projekta. U saradnji sa Studentskim zborom Sveučilišta u Mostaru, započeli su s izradom vizira za potrebe mostarskih bolnica i domova zdravlja. Njihovoj farmi printera u ovu svrhu pridružio se i 3D štampač iz Centra za tehničku kulturu Mostar, takođe doniran kroz ENABLE BiH projekat.
ENABLE BiH
Organizacija Save the Children je u septembru 2016. godine započela s realizacijom projekta Unapređenje osnovnog učenja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini (ENABLE-BiH) kojeg podržava Američke agencije za međunarodni razvoj u BiH (USAID BiH). ENABLE BiH namjerava osigurati da učenici i učenice u BiH ovladaju ključnim kompetencijama neophodnim za učešće u ekonomiji zasnovanoj na znanju te postanu nosioci ekonomskog razvoja u budućnosti.