“Ako nešto ne znam – pitam druga ili drugaricu, ako nam svima u grupi nije jasno - zovemo učiteljicu”

Ponedeljak 9 September 2019

Hana iz II2 Osnovne škole “Turbe” kaže kako je među najboljim učenicima u svom razredu, ali kako sve ono što zna voli podijeliti sa svojim drugaricama i drugarima i nešto naučiti od njih.
 
“U grupi uvijek neko nešto zna, a pogotovo ja. Volim kada jedni s drugima dijelimo ono što smo naučili i jedni drugima pomažemo, zajedno možemo puno više”, govori nam Hana, a nadovezuje se Adin:
 
“Ako nešto ne znam – pitam druga ili drugaricu, ako nam svima u grupi nije jasno zovemo učiteljicu da nam objasni”, kaže Adin, dok Ahmed dodaje kako voli pisati, i kako mu je lakše pitati druga ili drugaricu ako mu nešto nije jasno. Nađi se sviđa što su časovi veseli i što ih učiteljica nekada i nasmije, Emina kaže kako joj se u svemu sviđa što se uz učenje i druže, a njeno mišljenje dijeli i Adela:
 
“Na ovakav način radimo zajedno u grupi i zajedno stičemo nova znanja, puno je zanimljivije i lakše nego kad nam samo neko govori”, kaže Adela, a s njom se slažu Anel, Almin, Suana, Edvin, Meliha…
 
Na času smo koji uz korištenje nastavnih metoda na osnovu ishoda učenja realizira učiteljica Asmira Kerić. S učenicama i učenicima na času Bosanskog jezika obrađuje informativni tekst o maslačku kombinirajući elemente iz Moje okoline. Prvo je djeci pročitala pjesmicu o maslačku nakon koje su pogađali šta koja stilska figura predstavlja, da bi potom dobili tekst o maslačku koji su čitali individualno a onda dobili zadatke za rad u grupi.
 
“Sada ćete na papiru koji sam vam dala obojiti crtež maslačka, a sa strana ćete nacrtati krugove u koje ćete upisati mjesto rasta, vrijeme cvjetanja, građu i sve ono za šta se maslačak može koristiti. Kad završite odabvraćete predstavnicu ili predstavnika grupe za prezentaciju”, učiteljica objašnjava zadatak nakon čega se djeva bacaju na rad, a kad je došlo vrijeme za prezentaciju najteže je bilo odabrati ko će sve to prezentirati jer su jednostavno svi željeli.
 
“Djeca se na ovaj način uključuju, aktivni su tokom čitavog časa, i ohrabreni su da ono što zajedno nauče jasno kažu i rado se sami javljaju. U grupi sve rade u dogovoru, podijele zadatke među sobom u skladu sa afinitetima – neko voli više pisati, neko da crta, neko da oboji…, ali najteže im se dogovoriti ko će izaći da predstavi ono što su uradili jer svi žele izaći i nestrpljivi su da ispričaju sve što su tokom časa naučili”, pojašnjava nam učiteljica Asmira Kerić.  

Dodaje kako je kao i većina učiteljica u razrednoj nastavi neke od metoda koristila i ranije jer se uvijek zahtijeva kreativnost za pristup djeci, ali da je nastava po ishodima nešto što učiteljima daje dodatnu slobodu:

“Kroz ishode je mnogo lakše jer nam omogućavaju veću otvorenost, omogućava nam se da biramo metode, sadržaje i njihove kombinacije koje će u određenom momentu biti najefikasniji i koji će na najbolji način omogućiti djeci da sama uz zajednički rad i moju podršku dođu do saznanja o temi koja se na tom času uči”, pojašnjava Asmira Kerić potcrtavajući važnost obuke koju je prošla kroz projekat „Jačanje socijalnog uključivanja – jednako i kvalitetno obrazovanje za podršku uspješnog razvoja djece sjeverozapadnog Balkana 2016-2018“ koji je realizirao Save the Children.

“U nastavi sam već 11 godina, ali na obuci sam dobila nnove vještine i znanja koji su mi olakšali dalji rad i primjenu metoda na osnovu ishoda učenja. Trening je bio zanimljiv, dinamičan, sa odličnim treninzima i vrhunski organizovan što mi je posebno važno, jer se u svakom momentu sve znalo šta ko radi i nije bilo nekog ‘lutanja’ ni gubljenja vremena”, potcrtava Asmira Kerić kojan je znanje stečeno na obuci imala priliku podijeliti i s kolegicama i kolegama iz svoje, ali i iz Osnovne škole “Dolac” koja je također učestvovala u projektu.

“Na obuci su nas pripremili i da održimo radionicu na kojoj ćemo sve kolegice i kolege upoznati sa nastavnim metodama na osnovu ishoda učenja. Uz podršku menadžmenta i i učešće nastavnica i nastavnika iz obje škole, kolegica iz OŠ “Dolac” koja je također prošla obuku i ja smo na radionici održanoj u OŠ “Turbe” naučeno prenijeli kolegicama i kolegama koji su bili vrlo zainteresovani, sa pažnjom su pratili ono što smo im izložili i postavljali pitanja, posebno jer su većina mlađi i željni su dodatnih znanja i metoda koje mogu primjenjivati u nastavi”, zaključuje Asmira Kerić, dodajući kako bi primjenu spomenutih metoda olakšalo ukoliko bi se tome prilagodili nastavni planovi i programi.

Sličnog mišljenja je i direktorica Osnovne škole “Turbe” Mediha Ridžić koja kaže kako je svako unapređenje dobro došlo.

“Mislim da planove i programe svakako treba revidirati, a posebno bi bilo korisno da se prilagode ishodima učenja koji su u našoj školi odlično prihvaćeni. Naše nastavno osoblje prošlo je edukaciju za primjenu ovih nastavnih metoda u časovima bosanskog jezika, reakcije su pozitivne, kažu da im je rad olakšan, i nadam se da će imati priliku i za edukacije za primjenu metoda na osnovu ishoda učenja i za druge predmete”, kaže direktorica Mediha Ridžić ističući značaj saradnje sa organizacijom “Save The Children”.

“Nerijetko kada se rade neke promjene, struka bude zadnja koja se o svemu pita, i onda se urade promjene koje nisu primjenjive. U ovom slulaju se krenulo od struke, slušao se glas onih koji su direktno u nastavi, ljude iz prakse se pitalo šta je primjenjivo, i mislim da su rezultati toga vidljivi, i nadam se da će se sada tome prilagoditi nastavni planovi i programi a sve na zadovoljstvo prvo učenika, pa onda nastavnika kojima bi sve to unaprijedilo i olakšalo rad”, zaključuje Mediha Ridžić, direktorica Osnovne škole “Turbe”.

Ivica Augustinović, stručni savjetnik u Odjelu za obrazovanje i znanost Ministarstva obrazovanja Kantona Središnja Bosna (KSB), kaže kako promjena obrazovne paradigme sa sadržaja na ishode učenja predstavlja uistinu pozitivan putokaz u težnji ka kvalitetnijim nastavnim procesom.

“Svaka sukcesivna promjena u obrazovanju ne donosi dugotrajnu dobrobit. S promjenom težišta, prilikom pripremanja za nastavni proces, sa sadržaja na ishode učenja potrebno je paralelno otvoriti i pitanje nastavnih planova i programa, njihove svrsishodnosti u trenutnom okruženju i perspektivi za budućnost”, kaže Ivica Augustinović dodajući kako su nastavnici zadovoljni edukacijom koju su prošli, ali da je u narednom periodu potrebno raditi na njihovoj dodatnoj motiviranosti i dosljednosti u primjeni naučenog s obzirom da, dodaje, “svakodnevna nastavna praksa i dalje teži tradicionalnim pristupima koji su kao takvi i formalizirani kroz trenutno postojeću zakonsku regulativu”. Ono što je posebno bitno je, kaže, to da su ovakvu nastavu dobro prihvatili učenici:

“Prema našim saznanjima, učenici su pokazali inovativnost i originalnost prilikom obrade novih nastavnih jedinki, naravno uz poticaj od strane nastavnika. Sam nastavni sat za njih je puno zanimljiviji jer su aktivni i produktivni na satu. Puno je više interakcije među učenicima, što do sada i nije bila praksa”, kaže ističući važnost saradnje sa organizacijom “Save The Children”:

“Ministarstvo obrazovanja KSB kroz proces koji je pokrenut zahvaljujući “Save the Childrenu”, teži i inicira promjene u obrazovnoj politici koja mora pratiti standarde u smislu definiranih kompetencija koje trebaju steći naši učenici tijekom svoga devetogodišnjeg obveznog školovanja. Takve težnje podrazumijevaju i stvaranje kvalitetnog Kurikuluma. Promjena prakse u nastavi, osobito promjena poučavanja u nastavnom procesu predstavlja jedinstveni izazov i za nastavnike ali i obrazovne vlasti. Samo nastavak projektnih aktivnosti, koje će se odnositi i na matematičko područje, područje prirodoslovlja itd. može otvoriti vrata istinskim promjenama koje će kao takve biti prepoznate od nastavnika, a zagovarane i implementirane od strane obrazovnih vlasti”, zaključuje Ivica Augustinović.

Tekst i foto: Almir Panjeta