Kao most između kultura: Rad kulturnih posrednika u Bosni i Hercegovini

“Već više od tri godine radim u oblasti dječje zaštite, a moj posao uključuje rad direktno na terenu, tako da vidim slučajeve zanemarivanja djeteta, zlostavljanja, ali i djece koja konzumiraju drogu. Seksualno zlostavljanje je rjeđe, ali se događa. Dijete je u svim tim situacijama uplašeno i ne vjeruje nikome. Obično, kada dijete vidi da osoba koja s njim razgovara može razgovarati na njihovom materinjem jeziku, ili da može razumjeti djetetovu kulturu, to ga čini mnogo sigurnijim i opuštenijim. Dijete se osjeća slobodnije da podijeli informacije ili zatraži pomoć ako je potrebna. Jednom prilikom, tokom mog raspoređivanja u jednom od centara za privremeni smještaj u kojem su boravile porodice, nalazila se porodica s 11-godišnjim djetetom koje nije htjelo ići u školu, a I roditelji ga nisu tamo htjeli poslati. Rekli su mi da su oklijevali poslati svoje dijete izvan kampa jer njihov sin nije govorio lokalni jezik i bojao se otići. Nakon što sam im rekao da ću biti u školi s djetetom i da mu mogu pomoći oko uspostavljanja kontakta sa drugom djecom  i komunikacije sa učiteljicama, dječak je odmah promijenio odluku i bio je spreman za polazak u školu. To što sam mogao govoriti njihov jezik dalo je toj porodici samopouzdanje da donesu odluku da njihovo dijete pohađa školu.”

Tehsin je kulturni posrednik za urdu jezik i dijeli svoje iskustvo u radu s djecom u pokretu u Unsko-sanskom kantonu u Bosni i Hercegovini. Kulturni posrednik je poput mosta koji radi na prevladavanju kulturnih razlika i poboljšanju razumijevanja i prihvaćanja kulturnih normi. Oni su često prvi kontakt u procesu izgradnje odnosa između ljudi u pokretu, korisnika i drugih partnera.

Tehsin svoj posao opisuje kao izazovan ali ga nadahnjuje jer može pomoći djeci: “Uvijek sam im dostupan i moj je cilj biti prva osoba koja će djeci objasniti šta je moj posao i kako im mogu pomoći, kakvu zaštitu mogu dobiti i kako im osigurati sigurno mjesto gdje će se poštivati sva njihova prava. Kad razgovaram s djecom imam osjećaj da mi vjeruju, znam da je dijete pristalo biti zaštićeno s moje strane. Pružam podršku najprije kao kulturni posrednik, a zatim kao službenik za zaštitu djece. Najteža situacija je kada djeca tokom inicijalnog razgovora govore o poteškoćama s kojima su se susretala na putu, te opisuju nasilje koje su pretrpjela fizički ili seksualno, omalovažavanje i diskriminaciju koju su trpjela od ljudi koje su sretala na tom putu.”

Save the Children tim za djelovanje u vanrednim okolnostima pomaže dječacima bez pratnje i razdvojenim dječacima. Tehsin im pristupa odgovorno, ozbiljno i s puno takta: “Prije svega, sva su djeca zaštićena istim zakonom i pravima, bez obzira gdje se nalazila – dijete je dijete. Bez obzira na simpatije ili empatije prema djeci u pokretu, većina ljudi se pita kako i zašto na put kreću sami, bez pratnje roditelja, ali još nisam naišao na negativno mišljenje o djeci u pokretu. Bio bih sretan kada bih mogao odgovoriti na sve potrebe djece u pokretu i da ih zaštiti ne samo Save the Children, već i sve druge organizacije, kao i svi drugi koji su u kontaktu s djecom u pokretu. ” zaključuje Tehsin.

Bosna i Hercegovina je snažno pogođena velikim prilivom ljudi u pokretu od 2018 godine. Migracijska ruta kroz Bosnu i Hercegovinu i danas je jedan od glavnih tranzitnih koridora u regiji. Kako bi odgovorila na potrebe na terenu, Save the Children organizacija djeluje s tri terenska tima, po jedan u svakom kantonu (Sarajevo, Tuzla i USK) uz sredstva EU humanitarnog fonda.

Kvalitetnu i pravovremenu pomoć djeci bez pratnje i razdvojenoj djeci kontinuirano pružaju kulturni medijatori, čiji angažman i rad postaju iznimno važni.  Osim kulturnog posredovanja, Save the Children pruža i druge oblike podrške i pomoći djeci u pokretu, poput zaštite djece i vođenja slučaja, psiho-socijalne podrške, informiranja, obrazovanja i drugih potrebnih usluga.