Pobijedimo isključenost-svako dijete zaslužuje dobar početak

Biti rođen gluhonijem već je dovoljno teško. Biti rođen gluhonijem u romskoj porodici sigurno je još teže. A ako je ta porodica pritom i nepismena, to već zvuči kao nevjerovatno težak izazov za jedno dijete. Upravo takav je život dječaka Kerima*, šestogodišnjaka iz industrijskog i rudarskog grada Kaknja u Bosni i Hercegovini.

Nekada davno, ovim krajevima su vladali bosanski kraljevi.  Općina Kakanj danas ima preko 38000 stanovnika i stopu nezaposlenosti višu od 50%.  Ovo je također jedna od općina sa najvećom populacijom Roma, najbrojnijom etničkom manjinom u BiH. 

Kerimova* priča je ionako teška, ali vjerovatno će postati još teža. Na časovima predškolskog programa,  Kerim* pokazuje ogroman entuzijazam i završava većinu zadataka oponašajući drugu djecu. Uvijek je nasmijan i sa pozitivnim stavom, ali njegov napredak se tu naprasno završava. Naime, Kerimova* majka Sabina kaže da Kerim* neće moći krenuti u osnovnu školu u Kaknju, jer tamo nemaju kapaciteta za rad s njim. Rečeno im je da upiše školu u Sarajevu, 50-ak kilometara dalje od Kaknja. U porodici s petoro djece, od kojih je dvoje već napustilo školu prije završetka prvog razreda i u kojoj niti jedna odrasla osoba nije zaposlena, velike su šanse da će i Kerim* ostati kod kuće. 

„Ako mi centar za socijalni rad ne pomogne, kako da ga pošaljem u školu? A on mora ići u školu da nauči svoj jezik (znakovni jezik), da bi mogao komunicirati. Voljela bih da barem nauči pisati, trebat će mu to gdje god da ode, niko ga neće razumjeti ako ne bude mogao komunicirati.“, kaže Sabina*. Jedini stalni izvor prihoda u ovoj porodici je invalidska penzija koju prima Kerim*, u iznosu od 109 KM, odnosno oko 50 eura mjesečno. 

Sabina ne zna ni čitati ni pisati. Upisala je školu početkom 90-tih godina, ali ju je prestala pohađati kad je počeo rat. Ima četvoro maloljetne djece i samo je 11-godišnji sin Mustafa* upisan u osnovnu školu. Njena kćerka Sanela* (13) i sin Haris* (16) su zajedno išli u školu prije nekoliko godina, ali su je ubrzo napustili jer im roditelji nisu mogli pokriti troškove školovanja. Kažu i da su drugi učenici i učiteljica bili grubi prema njima zbog toga što su Romi.

Osnovno obrazovanje je obavezno za svu djecu u BiH. Nastavno osoblje i stručno osoblje koje radi s djecom je u obavezi da prijave slučajeve nepohađanja osnovne škole, ali u praksi se to rijetko dešava, i to iz nekoliko razloga.

Prvo, rašireni su stereotipi o Romima kao nomadima koji nisu zainteresovani da školuju svoju djecu, pa socijalne službe ne prijavljuju takve slučajeve. Nadalje, stručno osoblje koje bi prijavilo takve slučajeve je često uzrokovalo veću štetu po te porodice i njihovu djecu jer zakon propisuje samo novčane kazne roditeljima koji ne šalju svoju djecu u osnovnu školu. Većina romskih porodica živi u siromaštvu i novčana kazna im samo predstavlja dodatno opterećenje s kojim se ne mogu nositi.

Kerimova* priča nije jedinstvena. Da bi pomogli djeci romske nacionalnosti i drugim ugroženim porodicama da ostvare svoje pravo na osnovno obrazovanje, Save the Children je 2016. godine započeo sa provođenjem trogodišnjeg projekta „Dostupno i kvalitetno obrazovanje za djevojčice i dječake Rome“.  Cilj projekta je stvoriti neophodne preduslove, sisteme podrške i pozitivnu atmosferu kako bi unaprijedili pristup, dostupnost i kvalitet obrazovanja za najugroženije grupe djece, posebno djevojčice i dječake romske nacionalnosti. Intervencije podrazumijevaju kreiranje efikasnih i isplativih modela i mehanizama za identifikaciju djece romske nacionalnosti koji ne pohađaju osnovnu školu, upisivanje i podršku djeci kako bi nadoknadili propuštene godine u obrazovnom sistemu i podrška djeci da se integrišu među drugare kada jednom sustignu svoju generaciju.

„Ovaj projekt se fokusira na ubrzani program učenja koji, u kontekstu BiH i Srbije, znači nastavu prema skraćenom nastavnom planu i programu. Skraćeni nastavni plan i program pruža i zahtijeva najmanje 40% znanja u odnosu na redovni plan i program. Ovaj model je izvorno razvio  Save the Children u BiH i obuhvata instruktivnu nastavu u skraćenom vremenskom periodu, gdje se jedna efektivna  akademska godina u trajanju od devet mjeseci skraćuje i implementira u četiri mjeseca. Uz to, intervencija uključuje i jačanje kapaciteta relevantnih stručnih lica, roditelja i članova zajednice koji su uključeni u živote djece romske nacionalnosti kako bi zajedno preuzeli aktivnu ulogu u podršci i održavanju procesa učenja i razvoja potencijala kod te djece. I na kraju, što je najvažnije, intervencija podrazumijeva i uspostavljanje efikasnog  mehanizma upućivanja sa učešćem predstavnika iz različitih relevantnih sektora – obrazovanja, zdravstva, socijalne zaštite, unutrašnjih poslova, itd. – a koja će doprinijeti široj sistematskoj  identifikaciji i kontinuiranoj podršci djece, od uključenja do završetka relevantnog nivoa obrazovanja,” pojašnjava  Andrea Zeravčić, direktorica Save the Children za sjeverozapadni Balkan. 

Projektne aktivnosti također podrazumijevaju pomoć i obuku u sferi obrazovnih i roditeljskih vještina za 300 porodica romske nacionalnosti u 10 ciljanih naselja, sa posebnim naglaskom na žene i mlade majke. Korisnici programa će proći kroz prilagođenu i individualnu obuku i dobit će podršku u vidu individualne posjete porodicama sa prilagođenim planom i podrškom koja odgovara njihovim posebnim potrebama,  savjetodavnih sastanaka, radionica/seminara za majke/očeve, obuke mladih mama o razvoju djeteta prema starosnoj dobi, te učenja kako poboljšati komunikaciju sa djecom da bi bolje razumjeli, pratili i podržavali njihov proces učenja. Na ovaj način, porodice poput Kerimove * mogu dobiti pomoć u ostvarenju svojih osnovnih prava.

Iako ciljane uglavnom na romska naselja, projektne aktivnosti će se odnositi na sve Rome i druge ugrožene grupe. Ključne nevladine organizacije u BiH (Centar za obrazovne inicijative  Step by Step) i Srbiji (Centar za interaktivnu pedagogiju) će pružati obrazovnu/porodičnu podršku i učestvovati u pripremi i implementaciji početnih studija, obuci roditelja i aktivnosti senzibiliziranja javnosti.

*Imena su promijenjena radi zaštite identiteta.