Save the Children podržava kreiranje radnih mjesta u Unsko-sanskom kantonu

„Nisam imao nikakvog posla, tražio sam nešto da idem raditi, završio sam školu za mašinskog tehničara i nadam se da ću ovdje dobiti stalni posao.“ Ovo su riječi pune nade Edina Tahirovića iz Skokova kod Cazina, mladog oca trogodišnjeg dječaka. On je jedan od 110 polaznika obuke, korisnika projekta „Modeli zapošljavanja za mlade u Unsko-sanskom kantonu“ koji provodi Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona uz podršku Save the Children.

Prema posljednjim zvaničnim podacima, stopa nezaposlenosti u Bosni I Hercegovini iznosi 43,7%, dok je procenat nezaposlenih mladih blizu 60% i najviši je u regionu. Kao dodatak ovoj negativnoj statistici, usljed neusklađenosti obrazovnog sistema i tržišnih potreba, većina nezaposlenih mladih osoba nije konkurentna na tržištu rada i ne posjeduje vještine koje traže poslodavci.

Obzirom da Save the Children-a za sjeverozapadni Balkan posvećuje posebnu pažnju pitanju budućnosti djece i mladih, u Bosni i Hercegovini je podržano nekoliko projekata stručnog osposobljavanja, a na osnovu povratnih informacija korisnika drugih projekata iz oblasti obrazovanja koje organizacija provodi.

„Neposredni razlog zbog kojeg smo se uključili u priču o osnaživanju mladih i njihovom osposobljavanju kroz programe obuke za prvo zanimanje leži upravo u povratnoj informaciji koju smo dobili od dječaka i djevojčica koji su uz našu pomoć uspjeli završiti osnovnu školu kroz program koji se implementirao i u USK, a tiče se završavanja osnovne škole kroz nastavu po skraćenom planu i programu. Oni su nam rekli da, iako sretni što su dobili priliku da završe osnovnu školu, i dalje nisu u mogućnosti da se zaposle jer ne posjeduju nikakve konkretne vještine koje bi im pružile priliku za zaposlenje,“ objašnjava direktorica Save the Children-a za sjeverozapadni Balkan, Andrea Žeravčić.

Na osnovu tih povratnih informacija Save the Children je počeo razmatrati razne modele za stručno usavršavanje mladih, koji bi im omogućili da u relativno kratkom vremenskom roku dobiju priliku za zaposlenje i ostvarivanje i povećavanje prihoda u njihovom domaćinstvu.

Unsko-sanski kanton je izabran za provedbu projekta iz više razloga: stopa nezaposlenosti u ovom kantonu je blizu 60%, uprkos izvrsnim privrednim potencijalima i dugoj tradiciji u obradi drveta i metala, te proizvodnji hrane. Takođe, novousvojeni Zakon o obrazovanju odraslih u Unsko-sanskom kantonu podstakao je saradnju između obrazovnog i poslovnog sektora, rezultirajući razvojem novih programa za stručno osposobljavanje i koordiniranim aktivnostima obrazovnog, državnog, privrednog i civilnog sektora s ciljem osiguravanja efikasne upotrebe postojećih resursa, unapređenja sposobnosti i kreiranja novih radnih mjesta.

Kao odgovor na visoku stopu nezaposlenosti i nedostatak inicijative od strane mladih nezaposlenih osoba, Save the Children je osigurao finansijsku i tehničku pomoć Razvojnoj agenciji Unsko-sanskog kantona, te je implementacija projekta počela u maju 2014. godine. Obuke za varioce, limare, CNC operatere, PVC i ALU stolare, zanimanja koja se traže na području Unsko-sanskog kantona, u toku su u sedam privatnih preduzeća širom regije. 73 od 110 polaznika obuka će dobiti i stalno zaposlenje nakon uspješno završene obuke.

Direktor Razvojne agencije Unsko-sanskog kantona Haris Komić ističe veću stopu broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji u ovom kantonu u 2014., gdje je značajan broj novih radnih mjesta otvoren zahvaljujući naporima Agencije.

„Treba naglasiti da su najveći broj novozaposlenih lica mladi ljudi. Smatramo da smo kroz ovaj program ostvarili impresivne rezultate, te ćemo uložiti sve napore kako bi osigurali sredstva za nastavak podrške privatnom sektoru i zapošljavanju na ovakav način,“ naglašava Komić.

Sedam firmi objavilo je javni poziv u prethodnim mjesecima tražeći odgovarajuće kandidate za stručno osposobljavanje za djelatnosti koje se obavljaju u tim firmama. Firma „Civić“ iz Cazina jedna je od firmi koje su se uključile u projekat. Ova firma proizvodi lim i druge proizvode od metala koje prodaju najvećim dijelom na bh.tržištu. Na obuku su primili osam varioca i limara, a od tog broja će, po završetku obuke, zaposliti šest osoba.

Direktor firme, Dževad Civić, kaže da su imali i ranija slična pozitivna iskustva kroz saradnju sa lokalnom srednjom školom koja im je na praksu slala učenike. „Imali smo sedam momaka na praksi, dolazili su nekoliko dana sedmično na praksu kod nas, od drugog razreda do kraja školovanja, i na kraju smo ih sve zaposlili. Za dvije godine praktične obuke oni su stekli potrebno iskustvo, naučili su, i par mjeseci nakon što su počeli raditi bili su sposobni samostalno raditi u proizvodnji.“

Civić najavljuje otvaranje novih radnih mjesta u njegovoj firmi u skoroj budućnosti jer je u toku izgradnja novog proizvodnog objekta te poziva obrazovne institucije da prate potrebe poslovnog sektora kada je u pitanju proizvodnja kvalifikovane radne snage.

Firma HH Inox iz Cazina takođe radi u metalnoj industriji, ali je izvozno orijentirana. Trenutno na obuci imaju 10 varioca i devet CNC mašinskih operatera, a 11 polaznika će po završetku obuke dobiti i stalno zaposlenje.

Direktor firme Edis Tahirović kaže kako je projekat došao u pravo vrijeme za ovu firmu jer planiraju udvostručiti proizvodnju i potrebni su im novi, kvalifikovani radnici. „Svaki novi radnik povećava proizvodnju za oko 5%, ovisno o njegovim kvalifikacijama i iskustvu. S druge strane, mi nove radnike zapošljavamo na osnovu količine posla koji dobijemo da radimo. Dakle, ovo je odlična prilika da obučimo radnike i potom im ponudimo poslove za koje su kvalifikovani da ih obavljaju, umjesto da uzimamo radnike sa biroa, bez odgovarajućeg iskustva.“

Svi polaznici vide projekat kao priliku da povećaju svoje šanse za dobijanje zaposlenja. Salih Toromanić (22) iz Cazina dolazi iz radničke porodice. Pohađa srednju školu u Cazinu, smjer bravar/tokar. „Prijavio sam se na obuku jer mi je trebala praksa. Za sada sve dobro ide, radim i u radionici u Cazinu i na terenu, na gradilištima, posao nije težak. Nadam se da ću se ovdje i zaposliti kad obuka završi.“

Dok su neki motivaciju našli u mogućnosti da zadrže posao u firmama gdje su na obuci, drugi nadu vide u korištenju novih vještina i iskustva, kao i certifikata koji će dobiti po uspješnom završetku obuke, za dobijanje posla u obližnjim zemljama Evropske unije, kao što su Austrija, Slovenija ili Njemačka.

Hazim Džehverović iz Cazina ima sina od 9 godina i drugo dijete na putu. Do sada je aplicirao za nekoliko poslova u Austriji bez uspjeha. „Čuo sam za ovaj kurs i došao sam tu da se prekvalificiram za nešto što je traženo u Evropi i svugdje u svijetu. Ovdje već četiri godine nemam stalnog zaposlenja, a imam porodicu koju trebam izdržavati. Nakon obuke, kada naučim raditi na ovim mašinama, nadam se da će moji planovi uspjeti, da ću imati šanse da dobijem posao u inostranstvu.

Iako je jedan od ciljeva projekta spriječiti odlazak mladih iz BiH, Save the Children je svjestan realnosti da će mnogi napustiti domovinu u potrazi za poslom drugdje. Zato je u sklopu projektnih aktivnosti i izrada komparativne studije o zapošljavanju mladih ljudi iz BiH u Austriji, Hrvatskoj, Njemačkoj, Italiji i Sloveniji, kao i modul obuke o zapošljavanju mladih i radnim migracijama. Cilj je pružiti pouzdane informacije o mogućnostima zapošljavanja u odabranim zemljama EU, načinima prijave za posao, kako dobiti radnu dozvolu, koja su zakonska prava i obveze, kao i druge informacije koje će pomoći sigurne migracija.

Ovaj projekat je pokazao koliko se može postići kroz saradnju državnog, civilnog i privatnog sektora kroz sinergijsko djelovanje i zajedničko finansiranje. Pored Save the Children-a, sredstva za ovaj projekat osigurali su i Federalni zavod za zapošljavanje i opštine iz Unsko-sanskog kantona. Projekat je takođe dokazao da se može replicirati i širiti. Save the Children poziva sve zainteresovane strane da nastave i povećaju svoje napore u stvaranju novih radnih mjesta za mlade ljude, dok se, s druge strane, mladi ljudi ohrabruju da rade na unapređenju svojih kvalifikacija i tržišnih vještina kako bi dobili i zadržali posao koji će im omogućiti pristojan život.